Najopasniji nuklearni otpad skladišti se na lokalitetu nuklearke Krško.

Trump ima vremena do 15. listopada za donijeti odluku hoće li recertificirati dogovor s Iranom. Pitanje opstanka dogovora s Iranom je pitanje potencijalne daljnje destabilizacije Bliskog istoka. Hoće li dogovor biti poništen? Mejsam Behraveš, doktorand na Odsjeku za političke znanosti sveučilišta u Lundu: "Postaje sve evidentnije da Trump namjerava decertificirati dogovor i prepustiti Kongresu da obavi prljav posao uvođenja sankcija Iranu vezanih uz nuklearna pitanja."

Koristi li se u nuklearnoj elektrani Krško uran koji je iskopan u Kanadi, Namibiji, Nigeru ili nekoj drugoj zemlji, nije poznato. "Javnosti bi trebalo biti moguće doći do informacije otkud dolazi taj uran jer države koje ga eksploatiraju različito reguliraju tu proizvodnju. Neke države su to dobro regulirale, postavile su standarde i sigurnosti i zaštite okoliša. No, imamo i države koji nemaju regulaciju pa dolazi do problema, i za ljude koji tamo žive i rade i za okoliš", kaže Tomislav Tkalec iz Focusa.

Danas se obilježava trideseta godišnjica černobilske nuklearne katastrofe koja je unesrećila stotine tisuća ljudi, prvenstveno u Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji. Tim povodom Zelena akcija izvela je na Trgu bana Jelačića prosvjedni performans, upozoravajući na opasnost od nuklearne energije i nuklearnog otpada. Posebno riskantnim i neprihvatljivim ZA smatra dva projekta - planiranu gradnju nove nuklearne elektrane u Mađarskoj Praks NPP II, te produljenje rada NE Krško za čak 20 godina.

Želite li odati priznanje jednoj od rijetkih preživjelih manifestacija čovjekova duha - dobroj, staroj znanosti - i otići na svojevrsno "znanstveno hodočašće" u jedan od njezinih "hramova", onda se posjet Europskom centru za nuklearna istraživanja u blizini prekrasnoga ženevskog jezera, na samoj granici Švicarske i Francuske, čini pravim izborom. Ako je duh čovječanstva ostao negdje sačuvan u zamjetnijem obliku, onda se on svakako nalazi u entuzijazmu znanstvenika (mahom fizičara) koji ga danas redovito pohode.

Ana Karamarko (Šarić) pune je dvije godine bila tijesno povezana s tvrtkom koja danas pokušava upasti u 6,5 milijardi eura vrijedan nuklearni projekt u Finskoj, ali ima problema s dokazivanjem da nije riječ o kapitalu iz Rusije. Osim pitanja odakle joj 158 milijuna eura, jedno od brojnih otvorenih pitanja oko Migrit solarne energije d. o. o. jest i odakle joj novac nužan za praćenje svog dijela ulaganja tijekom nastavka projekta.

Zbog potrebe održavanja povjerenja ljudi u postojeći antropocentrični sustav koji smo kreirali na religijskim dogmama poput "množite se, napunite Zemlju i podložite je sebi" koje su svoj izričaj pronašle i u znanstveno tehnološkom svijetu kroz uvjeravanje u realnost progresističke utopije koju tek što nismo ostvarili, u medijima nam se stalno nude priče o raznim tehnologijama koje će u bliskoj budućnosti riješiti neki od trenutno gorućih problema naše civilizacije.

Riječ je o presedanskoj odluci energetske tvrtke i odgovoru na proklamiranu strategiju njemačke vlade o gašenju nuklearki i napuštanju nuklearne energije do 2022. godine.

Na današnji dan prije tri godine započela je nuklearna katastrofa u tsunamijem pogođenoj nuklearki Fukushima Daiichi. Na njezinu primjeru možemo vidjeti svu bijedu i licemjerje nuklearne industrije koji postaju sve vidljiviji unatoč intenzivnim pokušajima skrivanja za javnost važnih informacija.

Brz i relativno stručan odgovor na ovo pitanje bio bi da još uvijek smijemo vjerovati u sigurnost samih nuklearnih tehnologija, no da je pravo vrijeme da počnemo sumnjati u ljude koji njima upravljaju.