Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH raspravljao na temu neprofitnih medija. Razgovor o temi pobližeg određivanja javnog interesa za neprofitnim medijima i odgovarajućim modelima financiranja koji je prekjučer održan u Vladi inicirao je nakladnik portala H-Alter, tražeći od Savjeta da razmotri nužnost poboljšanja uvjeta za djelovanje i preživljavanje neprofitnih medija, te da donese zaključke i preporuke Vladi i ostalim nadležnim tijelima.

Po završetku natječaja za potporu neprofitnim medijima, onima profitnima najviše je zapao za oko portal "Muf". Daleko ozbiljnijeg pitanja: kakvu neprofitnu medijsku scenu proizvodi Ministarstvo kulture, i kakve alate pritom rabi, nitko se nije prihvatio zaozbiljno. Prigovore na natječaj uložilo je 14 nakladnika, između ostalih: "U ime obitelji", "Autograf", Fakultet političkih znanosti, "Crol" i "Slobodni Filozofski".

Neprofitnim elektroničkim medijima omogućava se pristup Fondu za pluralizam kojim upravljaju Agencija i Vijeće za elektroničke medije

Kuća ljudskih prava objavila izvještaj za 2012. godinu. "Vlada je zajedno s dijelom poslodavaca i uz pomoć najvećih tiskanih medija stvorila sliku da su radnici krivci za krizu. Potrebne su nam politike koje osnažuju ekonomsku poziciju građana i osiguravaju raznolikost gospodarskih subjekata u smislu podržavanja otvaranja novih tvrtki baziranih na znanju i proizvodnosti, razvoja socijalnog poduzetništva i zadrugarstva," komentira Sandra Benčić.

Novinarstvo više ne obavlja svoju demokratsku funkciju informiranja građana o relevantnim temama, i na toj se konstataciji ne treba dulje zadržavati. Njegovo neobavljanje te funkcije uopće nije pojava novijega datuma.

Davor Glavaš, novinar, urednik i nezavisni medijski savjetnik, za Kulturpunkt govori o stanju u domaćem medijskom prostoru.

Jučer je održana konferencija Opstanak neprofitnih medija u Hrvatskoj na kojoj su predstavljeni zahtjevi N-mreže

Katarina Peović Vuković, viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije riječkoga FF-a: Odluka da se nekoga oslobodi dijela PDV-a trebala bi biti utemeljena u analizi sadržaja, a ne prema kriteriju na kojem je mediju taj sadržaj objavljen. Nema nikakve garancije da će nešto objavljeno u knjizi biti vrednije od sadržaja tiskanog na salveti.

Zagovornici direktne demokracije zapravo su zagovornici medijske reformacije, jer bez bitnih promjena u sustavu medijskog posredovanja ne može biti nikakve, a kamoli direktne demokracije. Ukoliko pak postoji razmišljanje da bi u horizontu političkoga moguće bilo utemeljiti i provesti ideju direktne demokracije, treba pripomenuti da će djecu takve ideje pojesti mediji.

U vremenu neoliberalnog kapitalizma u kojem mediji koji pokušavaju djelovati van paradigmatskog okvira svete krave slobodnog tržišta, neprofitni mediji batrgaju se u pokušaju samoodržavanja. I teško u tome uspijevaju.