U Rogoznici su pod okriljem mraka osvanule prijetnje Zoranu i Vesni Pusić.

Događaje u Njemačkoj treba ponajprije osuditi, ali ih i razumjeti u političkom kontekstu i usprotiviti se generaliziranju o nasilnicima koji su isključivo "mladi muškarci iz sjeverne Afrike ili arapskog prostora", poručile su iz Centra za ženske studije povodom masovnih incidenata protiv žena u Njemačkoj.

Šta je zapravo vršnjačko nasilje i kako se boriti protiv njega ukoliko si u ulozi žrtve ili svjedoka vršnjačkog nasilja?

Nije lako usprotiviti se ostrašćenim, isključivim, nasilnim sugovornicima.

Dokle god nam je nasilje legitimno i preporučljivo - plodno tlo za fašizam je tu. Fašizmu se ne odgovara s nasiljem. To mu godi, jača ga, on buja. Totalitarizmi, isključivosti, jednoumlja, radikalizmi - sve su to razni oblici nasilja. Negiranja života, njegove raznolikosti, jedinstvenosti, neponovljivosti.

Posljednjih godina u Hrvatskoj je najvidljiviji rasizam oko nogometa i to ne samo od strane navijača, već i igrača, upozoravaju CMS i udruga navijača Bijeli anđeli novim video spotom.

Nedavno objavljena knjiga "Humanizam za djecu" istaknute slobodnomisleće aktivistkinje, pravnice, osnivačice hrvatskog Centra za građansku hrabrost i predstavnice Međunarodne alijanse ateista u Vijeću za ljudska prava pri UN-u u Genevi Nade Topić Peratović, dokaz je osobne hrabrosti i intelektualne svijesti. To je izdanje s pravom već naišlo na dosta široku pozitivnu medijsku recepciju.

Od 62 708 kaznenih djela u 2013. godini koja su poznata hrvatskoj policiji, samo 12,1 posto je počiniteljica. Muškarci su stopostoni počinitelji kaznenih djela: spolni odnos bez pristanka, silovanje, bludne radnje i spolno uznemiravanje. Od ukupno 280 počinjenih kaznenih djela protiv opće sigurnosti u 2013. godini, 93 posto počinili su muškarci. Čak i kada je riječ o nasilju nad samim sobom - muškarci počine dvostruko više samoubojstava u odnosu na žene.

Henry Armand Giroux, poznati američki kulturalni kritičar, u intervjuu za H-Alter govori o nedavnom pokolju učenika u Connecticutu, o potrošački iracionalnom i ideološki ukalkuliranom sveprožimajućem nasilju u društvu, o važnosti kritičke pedagogije u kontekstu društvene angažiranosti, o načinima na koje krupni kapital melje društvo, javne interese i pripadajuće obrazovanje.

Svaka šetnja od šestinske crkve prema Lagviću budi u meni osjećaj dubokog negodovanja i bijesa već od samog pogleda na dvor šestinskog "grofa". Ono o čemu se može i mora govoriti je sadržano u pitanju je li došlo, ili nije, vrijeme za revoluciju, i koje bi danas bile njene najprikladnije forme.