Svjetski dan močvara: WWF Adria, Udruga Hyla i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije – Natura Jadera, ističu važnost obnove i očuvanja otočnih vlažnih staništa - jezera, lokvi, močvara - kako bi sačuvali rijetke izvore slatke vode na otocima, ali i ublažili posljedice klimatskih promjena koje će najviše utjecati upravo na otoke.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja. Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništili oko dvije trećine svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara, poručili su iz WWF Adria povodom Svjetskog dana vlažnih staništa, koji se obilježava 2. veljače s ciljem podizanja svijesti o njihovoj značajnoj ulozi za čitav svijet.

Uoči Svjetskog dana močvarnih staništa koji se obilježava 2. veljače svake godine prema Ramsarskoj konvenciji, Udruga Hyla i WWF Adria predstavljaju nedavno započeti projekt Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja - Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin, skraćeno MedIsWet.

Skadarsko jezero, Hutovo blato, delta Neretve i druga močvarna staništa upisana na popis Ramsarskih područja od međunarodne važnosti pod velikom su prijetnjom zbog lošeg upravljanja i neodrživog hidroenergetskog razvoja, upozorava WWF.

"Očuvanje vlažnih staništa nije neophodno samo za biljne i životinjske vrste, već i za čovjeka", ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adria.

Vransko jezero kao peto područje u Hrvatskoj sutra ulazi na Ramsarsku listu močvarnih područja od međunarodne važnosti, ali ga to nije zaštitilo od Ministarstva zaštite okoliša koje je na njegovim obodima odobrilo više građevinskih projekata koji prijete osjetljivom ekosustavu

Tehnobarbarluk u pohodu na prirodu: na osnovu ankete koju je provela među istaknutim eko-aktivistima i znanstvenicima, H-alterova urednica sastavila je eko-sliku Hrvatske. Obrise ove slike sačinjavaju: golf-tereni i apartmanizacija, devastatorski prostorni planovi, velika industrijska postrojenja, vojni poligon kod Slunja, automobilizacija Hrvatske, ugroženost prirodnih rezervata, nestanak močvara, zavjera šutnje nadležnih i ludilo moćnih.