Stručno osposobljavanje i ostale politike zapošljavanja nisu pokazale zadovoljavajuće rezultate, pokazuju novoobjavljeni podaci na Eurostatu. Naime, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj (15-24 godina) pala je samo sa 45.5 posto u 2014. godini na 44.6 posto u 2015. godini, što je zapravo pomak na razini statističke greške.

Odluka o zaustavljanju cjelovite kurikularne reforme nije u interesu hrvatskih građana te još jednom pokazuje kako obrazovanje nije nacionalni prioritet i nacionalni interes, kao što i jasno pokazuje kako obrazovanje nije izuzeto od svakodnevnih političkih nadmudrivanja.

U kontekstu cjelovite kurikularne reforme, zainteresirani dionici iz visokoškolskih i znanstvenih ustanova, škola i organizacija civilnog društva jučer su na Fakultetu političkih znanosti raspravljali o mogućnostima doprinosa znanstvenoistraživačke zajednice uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja te podršci učiteljima i nastavnicima u tom procesu.

Šta je zapravo vršnjačko nasilje i kako se boriti protiv njega ukoliko si u ulozi žrtve ili svjedoka vršnjačkog nasilja?

Koliko se mladih zaposlilo nakon korištenja mjere stručnog osposobljavanja, koji je socijalni profil korisnika, samo su neka pitanja istraživanja o najkorištenijoj mjeri za zapošljavanje mladih.

Naknadu za vrijeme nezaposlenosti, prema podacima za rujan prima 15.6 posto ukupno nezaposlenih osoba, piše Novi list. Oni, kao i budući nezaposleni, ne mogu računati da će im financijska pomoć rasti jer političke stranke jedino rješenje vide u novim radnim mjestima, za koje ne kažu kako će ih stvoriti.

Izgleda da je je stručno osposobljavanje kod nekih poslodavaca postalo zamjena za redovne oblike zapošljavanja, čulo se na tribini udruge BRID.

Potrebna nam je bolja i obuhvatnija politika prema mladima, ističu iz MMH.

Mreža mladih Hrvatske poziva na predstavljanje kampanje Slika, ton… a program?, koja se organizira povodom nadolazećih parlamentarnih izbora. Predstavljanje će se održati u srijedu 7. listopada, s početkom u 10 sati, u konferencijskoj dvorani POGON-a (Kneza Mislava 11).

Dok je prosječna dob osobe koja odlazi iz roditeljskog doma u Hrvatskoj 32 godine i osam mjeseci, mladi koji su obuhvaćeni sustavom alternativne skrbi i nisu odrasli u roditeljskim domovima svoju zaštićenu bazu moraju napustiti u dobi od 18 ili 21 godine, upozoreno je na okrulom stolu mreže Care@net.