Funkcionira li sustav osiguravanja prava javnosti da zna? Prije točno tri godine tražili smo informacije o poslovanju Hrvatskog nogometnog saveza, i nismo ih dobili. Prije točno dvije godine tražili smo omogućivanje prisutupa novinara radu Kulturnih vijeća, a njihove se sjednice i dalje odvijaju iza zatvorenih vrata. Borba za objavljivanje ugovora sa Spectrumom trajala je pune dvije i pol godine. Ovi i slični primjeri pokazuju da se elita grčevito bori kako bi sfera njezinih interesa ostala zaštićena od uvida javnosti.

Trgovački sud je presudio, Druga strana mora vratiti državi 1,2 milijuna kn. Hrvatsko slovo i Hasanbegović su dotukli Zarez, okrenuvši protiv njega oružje koje mu je desetljeće i pol osiguravalo "stožernu" poziciju – predobru uvezanost i diskrecijske odluke političke sfere. Koliko god paradoksalno, bilo bi ipak lijepo kada bi njegov konačni slom, koji je inicirala pseudointelektualna ultradesnica, doprinjeo procesu građanskog odgoja dijela intelektualne ljevice.

Što bi se dogodilo kada bi pravila igre bila uspostavljena tako da članice i članovi kultrunog vijeća budu zaista nezavisni spram ministra: dijametralno suprotno od Hasanbegovićevog rješenja, po kojem bi članovi kulturnih vijeća koje je imenovao neki ministar morali ponuditi ostavku nakon što taj ministar izgubi vlast?

"Ministarstvo kulture krši zakonom propisane procedure već u prvom koraku promjene Zakona o kulturni vijećima zbog čega smo uputili Uredu Povjerenice za informiranje zahtjev za žurnim očitovanjem i postupanjem u skladu s ovlastima", priopćili su iz saveza udruga Klubtura.

Bivšoj ministrici Andrei Zlatar Violić danas su dijagnosticirana još dva sukoba interesa. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa otvorilo je postupak za utvrđivanje sukoba interesa u slučaju Autograf na osnovu novinarskog pitanja koje mu je uputio potpisnik ovih redaka, pripremajući članak Neprofitni Public Relation.

Danas je na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano prvo ročište u predmetu u kojem Republika Hrvatska, zastupljene po zagrebačkom županijskom DORH-u, od trgovačkog društva Druga strana d.o.o. traži povrat sredstava u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Tako je afera Zlatarovo zlato, o kojoj smo na H-Alteru detaljno pisali prije dvije godine, počela zadobivati i svoj sudski epilog.

Marina Biti, članica predsjedništva OraH-a: Svi znamo za velike mogućnosti zadiranja političkih instancija u odluke koje donose kulturna vijeća, kao i za manjak kriterija i kontrolnih mehanizama kojima bi se takve intervencije  ograničile. Uloga kulturnih vijeća je savjetodavna, što u naravi znači da su ona predlagatelji, ali ne i donosioci odluka, čime se otvara golem neregulirani prostor za podešavanje predlaganih rješenja partikularnim interesima nevidljivih aktera. U tu je sivu zonu svakako potrebno regulatorno ukoračiti!

U hrvatskom kulturnom sustavu, način na koji Ministarstvo kulture raspodjeljuje skromna programska sredstva za kulturu trebao bi biti najbolji, najtransparentniji i najobrazloženiji - a znamo da on to nije. Zašto Ministarstvo kulture ne objavljuje barem evaluaciju rada kulturnih vijeća iz koje bi se vidjelo koliki je postotak odstupanja od predloženih do potpisanih odluka o dodjeli financijske potpore? Za H-Alter govore Nina Obuljen i Sanjin Dragovjević.

Ministarstvo kulture dužno je novinarima omogućiti pristup sjednicama kulturnih vijeća. Ova vijest bitan je događaj u novinarskoj kampanji za omogućavanje demokratskog nadzora rada kulturnih vijeća, ne samo na nacionalnoj već i na lokalnim razinama, koju na H-Alterovim stranicama provodimo već godinama.

Kako se Grad Zagreb odnosi prema novinarskim (i građanskim) zahtjevima za ostvarivanje prava na pristup informacijama? Poslali smo gradskim službenicima za informiranje dvadesetak zahtjeva koje se odnose na nadležnosti njegovih ureda i pripadajućih mu tijela vlasti. Zaključak je - u osiguranju prava na pristup informacijama u "metropoli" nikakvog pravila nema, osim što se zakon krši na svakom koraku.