U okviru Hakatona za klimu ili klimatona u Varaždinu, u organizaciji konzorcija kojeg čini Climate KIC Hub Hrvatska- Geotehnički fakultet, Terra Hub, Zelena Energetska zadruga, Impact Hub i Mreža znanja uz podršku grada Varaždina, izabrana su najbolja rješenja koja će doprinijeti poboljšanju gospodarenja otpadom.

Novi znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen danas pokazuje kako je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1.5 °C još uvijek moguće. No države moraju hitno napustiti korištenje fosilnih goriva, a korjenite promjene u svim sektorima moraju se dogoditi u idućih 10-20 godina, ističu iz Zelene akcije.

Analiza Europske mreže za data novinarstvo (European Data Journalism Network) preko 100 milijuna meteoroloških podataka pokazuje kako je svaki veći grad u Europi topliji u 21. stoljeću, nego što je bio u prošlom. Zahvaljujući podacima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), koji uključuju različite meteorološke podatke, EDJNet je analizirao promjene u temperaturi za period od 1900. do 2017. godine u više od 500 gradova u Europi, od čega se sedam njih odnosi na Hrvatsku, tj. na Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Slavonski Brod, Pulu i Zadar.

Može li se biti muškarac, a ne jesti meso? Ideja muškosti usko je povezana s konzumacijom mesa. Rezultati Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj pokazuju kako prosječan sudionik istraživanja dnevno pojede 75,8 g mesa, a sudionica 42,19 g. Nikada u povijesti nismo jeli više mesa, nikada konzumacija mesa nije toliko ugrožavala okoliš i nikada meso na tanjure nije stizalo na toliko okrutan, a istovremeno posve nevidljiv način. U patrijarhalnim društvima hegemonijska muškost podrazumijeva imperativ jedenja mesa, a vegetarijanstvo destabilizira hijerarhiju.

U ljeto obilježeno požarima i ekstremnim temperaturama skupina znanstvenika objavila je novo zabrinjavajuće istraživanje koje govori da je planet na putu ulaska u stanje koje su nazvali "staklenik Zemlja". Prelaskom ključnog praga više nikakvo smanjenje emisija neće pomoći stabilizaciji klime. "Kritično pitanje je koliko smo daleko od pretpostavljenih planetarnih pragova. Naš je sud da bismo mogli prijeći takav prag u ovom stoljeću i to čak već za nekoliko desetljeća", kaže nam Will Steffen, glavni autor istraživanja.

Projekt Trumpmore nastoji dokazati globalno zatopljenje na monumentalan način. Finska nevladina organizacija Melting Ice planira naručiti izradu 35 metara visoke i 20 metara široke skulpture lica Donalda Trumpa uklesane u ledenjak u arktičkome pojasu, kako bi pokazali da se klimatske promjene zaista događaju.

Kakva je realnost svijeta koji je već sada 1C topliji nego svijet u kojem su živjeli naši preci? "Nema kiše ove sezone, zabrinuti smo", odgovor je Agripine iz Perua. Njenu i još dvadesetak priča iz cijelog svijeta donosi globalno važna i sjajna nova knjiga klimatskog aktivista i fotografa Luke Tomca, Stories from the front lines of climate change – 1*C Rising. "Promjene su za mnoge već sada nepovratne. Obitelj Penana s kojima sam proveo tjedan dana na Borneu ne žive više ni u šumi ni od šume, nego u kontejneru pored plantaže palminog ulja", opisuje Tomac.

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.

Povodom započete konferencije UN-a o klimatskim promjenama u Bonnu, Klub zastupnika Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu objavio je danas izvješće koje ukazuje na postojanje tzv. “rotirajućih vrata” između javnog sektora i industrije fosilnih goriva u Europi. Široko je rasprostranjen potencijal postojanja sukoba interesa i njegov dominantni položaj za vrijeme cjelokupnog trajanja klimatskih pregovora.

Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi tu sinkroniziranost, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi.