Žarko Paić, sociolog kulture i filozof: Rad i kultura gube svoje značajke binarnih opreka time što su uvučeni u igru tehnogeneze kapitala kao takvoga u svojoj posljednjoj mutaciji – želji za vladavinom i moći onoga neljudskoga. Neoliberalizam kao "konzervativna revolucija“ otvorio je mogućnosti reinvestiranja u tehnosferu. To se dogodilo privatizacijom javnoga ili zajedničkoga dobra sve do posljednje oaze "autonomije“ i "slobode“ svijeta života.

J. B. Foster, "Marx's ecology": Za Fostera Marx nije prethodnik antiracionalističke i idealističke ekologije koja naglašava idealne "ekološke vrijednosti", kada nestaju "stvarni historijsko-materijalni predmeti". To je ekologija koja ima čvrsti materijalistički temelj.

Zdravstveno osiguranje naplaćuje sve više, a doktore plaća sve manje. Visoko obrazovanje je sve skuplje, a profesore plaćaju sve manje. Skijanje je toliko skupo, a zaposlenici su tako slabo plaćeni. Let avionom košta sve više, a pruža sve manje. Lijekovi koštaju sve više, a sve su manje djelotvorni.

Terry Eagleton u intervjuu za H-Alter: Marxova ideja slobode je pozitivna. To je sloboda shvaćanja koje mogućnosti ima individua. Marxova ideja etike je ustvari o tome kako se pojedinac razvija u svim smjerovima. To je etika drugačija od onih poput Kantove, koja se sastoji u obavezi. Marx je shvaćao etiku kao pitanje slobode.

Slučaj referendum: Pozicioniranje suda na stranu države jasno je pokazalo aktualnost marksovske (komunističke) "optužbe" kako su "buržoasko pravo" i država ustvari produžene ruke kapitala. Iz marksovske perspektive, pa čak i u onoj naivnoj interpretaciji, kapital okreće svijet, a država i "buržoasko pravo" ga štite.

Boris Rašeta iz Donjeg Lapca odradio je spiritistički razgovor sa Karlom Marxom, živahanim čičicom kojeg rese sjekutići oštri poput velebitskog risa. Karl dobro vlada teorijskim pitanjima, ali nije loš ni u odgovorima kako popraviti getribu od Fapa, promijeniti gumicu na slivniku ili zašto Vlatka Pokos voli i kožne i krznene bunde. Razriješen je misterij tranformacije Zdravka Mamića u buržuja i zašto Dikan, a ne Frano.

Je li Marxova analiza društvenih odnosa ispravna ili promašena? Je li uistinu točno predvidio krizu kapitalizma?

U samostalnoj, katoličkoj Hrvatskoj, državi s tržišnim gospodarstvom i parlamentarnom demokracijom, ponovno se po stolu lupa Marxovim djelima.

Milan Kangrga: "U svojoj Etici, htio sam na tekstovima iz Biblije pokazati pravi smisao moralnog nauka Isusa Krista s jedne strane, te naučavanja i životno-crkvene prakse Katoličke crkve (posebno u Hrvatskoj danas), s druge strane. Neki se čude mojem stavu da je (moralni) nauk Isusa Krista moj povijesni i ljudski uzor, a ja zapravo mislim na autentičnost Kristova nauka po onome najboljem s čime on nastupa na historijsku pozornicu. "

MILAN KANGRGA u razgovoru s Hrvojem Jurićem govori o etici i bioetici, ekologiji, revoluciji i re-evoluciji, feminizmu i feminističkoj kritici, utopijskom mišljenju i kraju povijesti, Karlu Popperu, Isusu Kristu i "Crkvi u Hrvata", Stipi Šuvaru, alter-globalizmu, kršćanskoj etici i teologiji oslobođenja, anarhizmu, šezdesetosmoj i sedamdesetprvoj, i dakako, o švercerima vlastitih života.