Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dohvatilo se ministra Beroša.

Godinu dana nakon početka pandemije, teško pogođena radna snaga koja se bori protiv COVID-a 19 još uvijek trpi nasilje, nedostatak zaštitne opreme, izrazito niske plaće, manjak zaposlenih i nedostatak psihološke potpore.

Segregacija romskih naselja, izostanak zdravstvene pismenosti i siromaštvo glavni su razlozi zbog kojih Romi nemaju primjeren pristup zdravstvu. Na tu je temu prošle godine provedeno istraživanje "Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb", čiji su autori Goran Milas i Irena Martinović Klarić. S Goranom Milasom s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar razgovaramo o problemima na koje Romi nailaze u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu.

Unless you had watched ‘Contagion’ or listened intently to public health specialists, COVID-19 arrived unexpectedly to shake up everyday life and social, political and economic structures around the world. The nature of pandemic-induced changes has, of course, been different for different people in different moments and in different places. Here, I want to discuss only one of many elements of this change, namely the concept and practice of ‘value’.

Određivanje ključnih radnika u uvjetima pandemije uključuje puno više od samog medicinskog osoblja i radnika u socijalnim uslugama koje se najviše spominje, te im se često ritualistički plješće. Ta kategorija uključuje i poljoprivrednike, poslužno osoblje u dućanima, radnike u komunalnim uslugama, prijevoznike. Između takvih djelatnosti i ispunjavanja osnovnih ljudskih potreba postoji izravna povezanost. Najvažnije, mnogi od tih poslova slabo su plaćeni, nesigurni.

Zaustavimo rasprodaju državne imovine - nekadašnje zdravstvene infrastrukture, apeliraju udruge iz Zagreba/ Trogira, Podgore i Splita.

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.

Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."