Egzistencija slobodnih umjetnika pojedinim je odlukama Ministarstva kulture i medija opasno ugrožena. Krešimira Gojanović, slikarica i predsjednica HDLU-a Zagreb, upozorava da je predviđeni Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti koncipiran tako da iz sustava financiranja isključi upravo one umjetnike koji najmanje zarađuju: "Isti model ministrica Obuljen Koržinek sada preslikava na umjetničke potpore, tako da opet želi diskriminirati i isključiti one umjetnike koji 'premalo' zarađuju."

Nacionalna razvoja strategija kulturu smješta u poglavlje o gospodarstvu. Usko fokusiranje na videoigre, filmsku industriju i medije potpuno izostavlja druge oblike kulture poput kazališne, književne ili likovne umjetnosti te drugih kulturnih oblika koji uglavnom ne povećavaju BDP, ali su vrijedni iz razloga što potiču kritičko mišljenje, introspekciju, preispitivanje društva ili političku participaciju, što razvija demokratske vrijednosti i društvenu koheziju u koju se strategija kune.

Udruga za nezavisnu medijsku kulturu zatražila je od Ministarstva kulture poništenje natječaja za Javne potrebe u kulturi u 2019. godini, u dijelu koji se odnosi na tzv. elektroničke publikacije. Zahtjev za poništenjem obrazložen je nelogičnošću natječaja, njegovom neusklađenošću s važećim medijskim zakonodavstvom, ismijavanjem elementarne proceduralnosti kao i narušavanjem integriteta nakladnika "elektroničkih publikacija". Sam čin prigovaranja trebao bi podrazumijevati izvjesnu mjeru povjerenja u instituciju - toga nemamo, ali odbijamo progutati baš sve što je servirano.

Trgovački sud je presudio, Druga strana mora vratiti državi 1,2 milijuna kn. Hrvatsko slovo i Hasanbegović su dotukli Zarez, okrenuvši protiv njega oružje koje mu je desetljeće i pol osiguravalo "stožernu" poziciju – predobru uvezanost i diskrecijske odluke političke sfere. Koliko god paradoksalno, bilo bi ipak lijepo kada bi njegov konačni slom, koji je inicirala pseudointelektualna ultradesnica, doprinjeo procesu građanskog odgoja dijela intelektualne ljevice.

U petnaest godina Hrvatsko slovo je na simboličkoj razini pripremilo teren za sadašnju politiku Tomislava Karamarka. Uspentravši se na vlast, Karamarko je inaugurirao instant-antifašista Hasanbegovića da provede kulturni program koji je studiozno razrađivan upravo u Hrvatskom slovu. Sada je zatvoren puni krug: Hasanbegović Hrvatskom slovu podvostručuje državnu potporu, a oduzima potporu drugim medijima, kao i civilnom društvu. Što će biti dalje, čitajte u Hrvatskom slovu!

Da su ovogodišnji rezultati Javnih potreba u kulturi nova u nizu manifestacija HDZ-ove, Vladine, pa time i Hasanbegovićeve klerikalne, proustaške politike, tvrdnja je koju nema smisla posebno dokazivati. Smisleno bi ipak bilo pokušati uvidjeti koji su mehanizmi u dosadašnjoj praksi raspodjele sredstava za javne potrebe u kulturi stajali Hasanbegoviću na raspolaganju, i na kakav bi ih način trebalo unaprijediti ili promijeniti jednoga dana kada razgovor o kulturnoj (i medijskoj) politici opet postane barem donekle moguć.

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović zalaže se za uspostavu novog nacionalnog obrasca kojim bi se integrirala cijela nacija, što bi po njegovu mišljenju značilo prekid ideoloških sukoba. Što o tome misle kulturni radnici u Hrvatskoj? Ministrov stav za H-Alter komentiraju Oliver Frljić, Mima Simić, Zvonimir Dobrović, Morana Komljenović, Slaven Tolj, Sanja Sarnavka, Tajana Broz, Nada Beroš, Rada Borić, Katarina Pavić, Tomislav Medak i Dragan Markovina.

Objavljujemo audio zapis dijela sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa održane 2. travnja 2015: Andrea Zlatar Violić prijavljena je u tri slučaja od kojih je za dva - davanje novčane potpore medijskom portalu Autograf Drage Pilsela i imenovanje ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva u Osijeku - Povjerenstvo odlučilo pokrenuti postupak, dok je za slučaj HAVC-a utvrdilo da sukoba interesa nije bilo.

Danas je na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano prvo ročište u predmetu u kojem Republika Hrvatska, zastupljene po zagrebačkom županijskom DORH-u, od trgovačkog društva Druga strana d.o.o. traži povrat sredstava u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Tako je afera Zlatarovo zlato, o kojoj smo na H-Alteru detaljno pisali prije dvije godine, počela zadobivati i svoj sudski epilog.

Od Andree Zlatar Violić, kao ugledne, filozofski obrazovane intelektualke, opravdano je bilo očekivati da odnose u kulturi demokratizira, oslobodi ih utjecaja različitih lobija, klanova i klika, da ih modernizira, učini javno providnima i na zakonu zasnovanima. Umjesto toga dobili smo bahat odnos prema propisima koji reguliraju rad tijela javne uprave, vrlo originalno kadroviranje i ignorantski stav prema kulturnoj i svakoj drugoj javnosti. Takav "kulturni milje" je naslijedila, takav isti je za sobom i ostavila.