Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. godine, 53-godišnji Sidafumi Hirata prvo je otišao provjeriti stablo za koje brine - sad već tisuću godina staru trešnju Takizakura. I nakon najgoreg potresa i tsunamija koji se u Japanu dogodio, Takizakura je ostala neoštećena. "Ovo je drvo živjelo toliko dugo, a što duže živite, to više loših stvari vidite. Ali vidite i sve one dobre, toliko dobroga", kaže Hirata u nedavnom intervjuu u kojem priča o ovom fascinantnom stablu.

Oko devet milijuna domova u Japanu leži prazno, a više od polovice samohranih majki živi u siromaštvu. Organizacija Little Ones inicirala je akciju kojom napuštena imanja i stanovi postaju pristupačne stambene jedinice. U posljednjih nekoliko godina tako su osigurali smještaj za više od 200 samohranih majki u Tokiju, Osaki i Chibi, a stanari obično plaćaju najam 20 posto manje od prosjeka, što je veliko olakšanje u gradovima u kojima stanovanje postaje sve skuplje.

Organizacijski odbor Olimpijskih igara koje će se iduće godine održati u Tokiju raspisao je još prije dvije godine poziv za e-otpad, a japanski građani i građanke donirali su gomilu starih pametnih telefona, digitalnih fotoaparata i prijenosnih računala. Od tog će se otpada izraditi pet tisuća medalja za najbolje sportaše i sportašice na olimpijskim i paraolimpijskim igrama.

Ima jedna žena, više šuma nego žena. Nitko joj nikada nije vidio lice. Nosi periku i naočale. Predstavlja se tuđim imenom. Pjeva. Svira sve instrumente. Tijelo joj ide ulicama Tokija, studentskim barikadama, sanatorijima, birtijama, kazalištima. Koristi znakovni jezik na koncertima. Ona je "Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori". Ona je Doji Morita, revolucionarna kantautorica, o čijoj se smrti prošle godine doznalo iz newslettera Japanskog društva za prava autora, skladatelja i izdavača.

Medicinski fakultet u Tokiju namjerno je godinama ženama snižavao rezultate prijemnih ispita, stoji u objavljenom priopćenju istražnog povjerenstva koje je slučaj nazvalo "teškom diskriminacijom". "Prepravke" u rezultatima prijemnih ispita na fakultetu uočene su ove godine u internoj istrazi, a zbog prosvjeda javnosti pokrenuta je šira neovisna istraga. Ne zna se koliko je potencijalnih studentica oštećeno, ali se pokazalo kako se rezultatima žena manipuliralo unatrag deset godina.

Ovoga ljeta svim je dekanima nacionalnih sveučilišta u Japanu stigla obavijest iz ministarstva obrazovanja da ukinu humanistiku i društvene znanosti, ili da ih nekako preformuliraju u "utilitarnije" znanosti. Koliko god nadrealno i orvelovski zvučalo, ova je obavijest dio novoga plana japanske vlade da se totalitarno (i totalno) okrene znanostima koje su "iskoristivije." No kao i priroda, čovječanstvo je ekosistem koji može biti narušen minijaturnim ukidanjem elemenata koje prostom oku ništa ne znače.

Fundamentalistička demonstracija japanskog premijera: Današnja likovanja baštinama u globalno osvježenim shvaćanjima vrijednosti imaju sastojak kakav obećava više od njemačke romantičarske refleksije francuske ideje građanina. To je potrošač.

Ni u jednoj se zemlji do sada nisam osjećao više strancem nego proteklih dana u Japanu. Priznajem, nisam se snašao, iako sam iz svojih ranijih čitanja mislio kako mi je ta zemlja donekle "poznata". Stekao sam dojam da je zemlja preorganizirana i strogo hijerarhijski ustrojena.

Dosadašnji tijek nuklearne katastrofe u Fukushimi ponovo je razotkrio svu bijedu nuklearne tehnologije i metode stalnog "stručnog" obmanjivanja javnosti od strane glavešina nuklearne industrije.

Praćenje problematike japanske nuklearne stvarnosti u hrvatskim medijima uglavnom se svelo na poziciju "sami smo sebi centar svemira", a do neophodne šire društvene rasprave koja bi uključila sve aspekte energetskog problema, sigurnosni, ekonomski, politički, civilizacijski, antropološki, nije došlo.