"94,3 posto mladih ispitanika koji su stariji od 30 godina, čine mlade djevojke; 41,4 posto ispitanika ima između 30 i 35 godina, a općenito starijih od 30 godina je nešto više od 70 posto, dok je najstariji/a ispitanik/ca imao/la 46 godina; 43,7 posto ispitanih ima visoku stručnu spremu, a zbog stjecanja više akademske titule njih 36,8 posto nije moglo na stručno osposobljavanje", rezultati su prvog istraživanja ove društvene skupine, koje je provedeno u suradnji s Građanskom inicijativa Pravo na SOR.

Povodom donošenja objedinjenih mjera aktivne politike zapošljavanja pod sloganom "Od mjere do karijere", Mreža mladih Hrvatske je usporedila preporuke iz Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. - 2013. i Evaluacije iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa s novodonesenim mjerama. Od preporuka koje se odnose na ovakav tip reforme, svega tri su usvojene, osam njih djelomično, a čak 56 preporuka ni na koji način nije usvojeno.

Hrvatska je treća najgora država EU po nezaposlenosti mladih sa stopom od 38,9 posto. Političari nezaposlenost i iseljavanje mladih često ističu kao glavne probleme, ali kada dođe vrijeme "za delati" priča postaje drugačija. Proračunski novac za financiranje mjera zapošljavanja prepolovljen je i već potrošen, zbog čega je obustavljen dio mjera od strane HZZ-a krajem prošlog tjedna, a oslonac je pao na novac iz EU fondova za koji je još upitno hoće li Hrvatska povući.

Predizborno obećanje o 1000 eura za svako novorođenče moglo bi se ostvariti rezanjem sredstava ionako loših mjera aktivne politike zapošljavanja za gotovo milijardu kuna u odnosu na prošlu godinu. Vanjska evaluacija mjera APZ-a pokazala je kako one favoriziraju privilegirane društvene skupine, imućnije i obrazovanije, dok se oni na koje bi se prvenstveno trebale odnositi nalaze u još podređenijem položaju upravo zbog tih mjera.

Kult fleksibilizacije tržišta rada zahtijevat će daljnji porast nesigurnih oblika rada, pa tako i agencijskog. No čak je i Europska komisija priznala propuste Direktive o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje, koju su članice Europske unije bile obavezne ugraditi u nacionalna zakonodavstva. Pitanje je kada i kako će se radništvo suprotstaviti ovom negativnom trendu.

Na koje sve načine sustav pokušava "skinuti" ljude s popisa nezaposlenih? Apsurdno je tjerati ljude da se javljaju na unaprijed raspisane natječaje kako bi zadovoljili formu "profesionalnog plana“ i kako bi savjetnici ispunili svoje dužnosti.

Sanja Crnković - Pozaić, stručnjakinja za tržište rada: Bespredmetno je govoriti o poslodavcima na način da su oni zločesti i da nemaju nikakve socijalne osjetljivosti. Kada bi poslodavci bili per se socijalno osjetljivi, ne bi bili poduzetnici nego socijalni radnici.