Što ako bismo pred monetarnu politiku, kao i pred sve druge javne politike, postavili ciljeve kao što su više demokracije, manje nejednakosti i borbu protiv klimatskih promjena? Ako želimo takvo društvo, onda i monetarna politika mora postati responzivnija.

Kroz iduće dvije ili tri godine Hrvatska ulazi u eurozonu, euro postaje naša jedina službena valuta. Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati ova nova "tranzicija"? Zbog visoke razine eurizacije hrvatskog duga teško bi bilo ovaj trenutak iskoristiti za devalvaciju kune, iako bi u teoriji takva devalvacija mogla pomoći konkurentnosti hrvatskih izvoznika, smatra Višnja Vukov s Odsjeka za političke i društvene znanosti Sveučilišta Pompeu Fabra u Barceloni.

Nedavno su dva poznata domaća ekonomista objavili knjige: Željko Rohatinski objavio je knjigu Kriza u Hrvatskoj, a Velimir Šonje je Euro u Hrvatskoj: Za i protiv, u kojoj se zalaže za uvođenje eura. Taman kada bi se činilo da su domaći ekonomisti uplovili u mirnu luku članstva u eurozoni, na zapadu se otvoreno govori o kraju neoliberalizma, o nužnosti demokratizacije monetarne politike, o eksperimentima kao što su zajamčeni temeljni dohodak i zaposlenje, o zelenom "New Dealu".

Ako uđemo u European Exchange Rate Mechanism, vrlo je vjerojatno da preuzimamo i euro. Riječ je o odluci koja bi za građane Hrvatske mogla biti važnija čak i od sudbine Agrokora. Zato bi od ove, ali i svake buduće vlade trebalo tražiti da se konačna odluka o uvođenju eura prepusti građanima na referendumu.