Objavljeno 02.05.2018. 11:18
Katarina Peović Vuković
U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".
Objavljeno 27.04.2018. 09:56
Marijan Vogrinec
Gdje bi Hrvatska bila da se plaća ono što je uistinu razvojno, korisno i za opće dobro?
Objavljeno 25.04.2018. 10:19
Goran Božičević
Kako ovih dana živi do jučer najbogatiji Hrvat? Napor da živi kao sav "normalan" svijet, nešto što mu je godinama bilo strano. Velik je to skok od helikoptera i dvorca do života svojih radnica, blagajnica. Sto dvadeset kuna na dan u Londonu nije puno, no nije niti u Hrvatskoj – svima onima koji imaju. Većini to nije malo novca. Sto dvadeset kuna, samo za sebe, svaki dan.
Objavljeno 17.04.2018. 13:54
ZEF
Struktura vlasništva i nediversificiranost bankarskog sektora jedan je od najvećih gospodarskih problema Hrvatske. Bankarski sektor, koji je praktički u 90 postotnom vlasništvu stranih banaka, izravni je uzrok vrlo niske stope financiranja poduzetničkih projekata u Hrvatskoj. Puni učinak potencijala iskorištavanja EU sredstava može se ostvariti isključivo putem osnivanja specijalizirane financijske institucije - etične banke.
Objavljeno 29.03.2018. 10:45
Ivana Perić
Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.
Objavljeno 25.01.2018. 10:50
Marijan Vogrinec
Uskoro će pet godina jalovog članstva RH u EU, koja je izbjegla biti - strateški partner.
Objavljeno 11.01.2018. 17:01
Ivana Perić
Već tjednima traju antirežimski prosvjedi diljem Irana. Raste broj ozlijeđenih, ubijenih i uhićenih. S jedne strane, govori se o vanjskom pokušaju destabilizacije Irana. S druge su prosvjedi izraz nezadovoljstva ekonomskom situacijom i pitanjima životnog standarda. Arang Keshavarzian, profesor za bliskoistočnu politiku, NYU: "Fokus analitičara na Teheran nastoji suziti spektar politike na pitanja izbora, frakcijskog suparništva i međunarodne odnose. Ne obraća se pozornost na pitanja radne snage, okoliša i socijalne skrbi, koja su posljednjih desetljeća endemična u provincijskim gradovima."
Objavljeno 20.12.2017. 10:38
Helena Popović
Promjene u medijskim sadržajima, koje uključuju eksploziju zabave, nisku razinu pismenosti tekstova i dominaciju slika, nemilu distribuciju "samo hitova", brane se od strane profesionalaca "argumentom" da samo daju ljudima ono što ljudi sami žele. Propušta se kao razloge navesti da se radi o uspješnim strategijama stvaranja profita proizvodnjom jeftinog sadržaja i maksimizacijom publika, profita kojeg generiraju medijske korporacije koje i dalje kontroliraju simboličku ekonomiju.
Objavljeno 18.12.2017. 10:06
Demian Vokši
Fawwaz Traboulsi, libanonski povjesničar i pisac: "Tehnički, Libanon bi trebao bankrotirati, ali nitko ga neće bankrotirati jer ne može dobiti ništa zauzvrat. Svjetska banka nam je nametnula koncept koji nema značenja. Što je korupcija? Kažu da je korupcija znak da imate preopterećeni javni sektor kojeg treba smanjiti, isto kao i javni budžet. To ne mijenja način na koji javnost profitira od javnog novca. Zbog toga ne postoji rješenje za nešto što zovemo korupcijom - implikacija je ta da je vlast korumpirana, dok je privatni sektor moralan."
Objavljeno 15.11.2017. 06:35
Katarina Peović Vuković
Apolitičnost je opasna hegemonijska praksa i ideologija par excellence. Od kraja sedamdesetih u zemljama razvijenog kapitalizma javlja se zahtjev za odbacivanjem ideologije, ali i svake političnosti. To se zbiva paralelno s nestankom države blagostanja. Apolitičnost je zato najopasnija ideologija – ideologija koja tvrdi da nije ideološka, jer da bi njezina retorika bila učinkovita ona mora prebaciti iz realnih odnosa, klasnih odnosa, u svijet mitova i utopija.