Članci tagirani sa: ekologija stranica 3 od 4

Predstavnici mediteranskih zaštićenih područja razvijaju nove ekoturističke ponude

Foto: WWF
Ekoturizam se može pretvoriti u istinsko rješenje trenutnih turističkih izazova s kojima se suočava Sredozemlje, dok izravno podupire očuvanje nevjerojatne biološke raznolikosti cijele regije. S tim se uvjerenjem ovoga tjedna u Splitu okupilo više od 60 predstavnika iz gotovo 20 mediteranskih zaštićenih područja i njihovih lokalnih turističkih agencija na konferenciji o eko-turizmu koju WWF i partneri organiziraju u okviru projekta DestiMED.

Dan nula - nova realnost svijeta

Foto: ytb-prtsc
Cape Townu i okolici prijeti skori ostanak bez vode. Ako razina vode u rezervoarima padne na 13,5 posto slavine će u višemilijunskom gradu presušiti. Dok si bogati stanovnici jednog od društveno najraslojenijih područja svijeta već grade spremnike i dopremaju cisterne vode, siromašni će biti prisiljeni čekati u redovima za vodu pod nadzorom naoružanih čuvara. Što se događa kada osnovni resurs presuši? Ulazimo u realnost Mad Maxa, predviđa primjerice Time. Utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica prijete nam svima.

Zelena Istra objavila izvještaj o eksploataciji i trgovini ugljenom u Kolumbiji

Foto: Marina Kelava
Zelena Istra objavila je izvještaj Crni ubojica: Negativan utjecaj eksploatacije i međunarodne trgovine ugljenom na lokalne zajednice u Kolumbiji, koji predstavlja detaljne nalaze međunarodnog terenskog istraživanja provedenog u srpnju prošle godine u regijama karipske Kolumbije, Cesaru te Magdaleni. Zelena Istra poziva HEP da se javno obveže da neće uvoziti ugljen iz Cesara, odnosno Kolumbije, dok se god situacija za lokalne zajednice i radnike ne popravi. Vladu pak pozivaju da, umjesto u neisplativu i štetnu TE Plomin, novac ulaže u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Idući tjedan javna rasprava o gradnji hidroelektrana na Krčiću

Foto: Knin.hr
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike zaprimilo je Zahtjeve za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dviju malih hidroelektrana, Krčić 4 i Krčić Polača. Grad Knin organizira javnu raspravu u kojoj se građani imaju priliku izjasniti o potencijalnim projektima, izraziti svoje mišljenje te tražiti da im se pojasne pojedini elementi projekata. Svoje upite građani mogu slati na e-mail rasprava@knin.hr ili iznijeti na raspravi u Gradskoj vijećnici Grada Knina 30. siječnja - u 11 sati za projekt mHE Krčić Polača te u 12 sati za projekt mHE Krčić 4.

I oceani umiru, a krivi su opet ljudi

Foto: ytb-prtsc
Nakon što smo nedavno pisali o zabrinjavajućem padu populacije insekata i kolapsu koji prijeti, znanstvenici su upozorili na još jedan dio ekosustava koji posrće pod teretom čovjekova utjecaja. Izbrojali su čak 500 mrtvih zona u oceanima svijeta, a razina kisika općenito je pala za 2 posto. "I mnoge zone na Mediteranu, uključujući i Jadran, imaju problem s padom razine kisika zbog utjecaja poljoprivrede, kanalizacije i paljenja fosilnih goriva", istaknula je za H-Alter Denise Breitburg, voditeljica novog istraživanja objavljenog u Scienceu.

(Ne)život u Pounju

Foto: Nikola Šolić
Razgovor s Danielom Pavlićem, aktivistom i organizatorom Smaragdnog eco film festivala: "Da me netko prije pitao tko sam, odgovorio bih mu da sam aktivist, vizionar s idejama koje bi putem kulture i turizma revitalizirale naše Pounje. Odgovorio bih da sam sanjar koji se nakon završenog fakulteta vratio u ratom poharanu Hrvatsku Kostajnicu kako bi dao svoj doprinos u stvaranju mjesta koje je poželjno za život. Sad kad me pitate tko sam, odgovaram: razočaran čovjek."

Performansom u Zadru građani poručili - plastika guši naša mora

plastika.jpg
Jučer je spontano okupljena inicijativa građana, izvela ekološki performans na rivi u Zadru, na spomeniku čuvenom zadarskom zoologu i istraživaču morske flore i faune, Špiri Brusini. Brusinu su obložili u plastičnu foliju i okitili prikupljenim plastičnim otpadom. U sklopu inicijative, pridružio im se i rusko-njemački umjetnik Maxim Hartwig sa svojom instalacijom.

Nema zemlje za ljude

Plaža Ramlet el Beyda, foto: Ansamed.info
Bejrutska šuma, najveći i jedini gradski park, poznata kao Horsh Beirut, prošle je godine ponovno otvorena zahvaljujući dugogodišnjem trudu aktivista. Iako je park otvoren, i dalje postoje brojni problemi s njegovim korištenjem. Privatizacija prijeti svemu pa bi Bejrut uskoro mogao postati i prvi grad na Mediteranu, i bilokojem moru uopće – bez obale za sve svoje građane. Grad se lagano pretvara u Dubai. Ali postoji razlika - Bejrut nije Dubai. Bejrut nije nastao kao igralište za bogataše. Bejrut je bio grad, grad u kojemu je bilo mjesta za sve njegove građane.

Biovrt u Novom Selu Rok

Foto: Biovrt
U sklopu građanske akcije U potrazi za blagom, napravljen je školski biovrt u dvorištu Područne škole Novo Selo Rok, a pokrenuta je i školska vrtlarska grupa.