Između ženskih i zelenih studija (uredili G. Đurđević i S. Marjanić, Durieux, 2020.) - vrijedan je i nasušno potreban na ovim prostorima zbornik radova objavljen 2020. godine u izdanju Durieuxa angažmanom Gorana Đurđevića i Suzane Marjanić, uredničkog tima ovog bogatog i slojevitog znanstvenog, esejističkog i poetskog korpusa.

Čak osamdeset organizacija civilnog društva, energetskih agencija, institucija i tvrtki predalo je svoje zajedničke zahtjeve novoizabranim zastupnicima i zastupnicama u Hrvatskom saboru, tražeći snažnu tranziciju prema niskougljičnom razvoju i stvaranju novih radnih mjesta. Njihove zahtjeve prenosimo u cijelosti!

Povodom Dana planeta Zemlje RESTART i DOKUKINO KIC donose set filmova ekološke tematike, dostupnih na platformi volimdokumentarce.net potpuno besplatno ili uz minimalnu naknadu. Izdvajaju nagrađivani austrijski dokumentarac Dobrodošli u Sodomu - o najvećem smetlištu elektronskog otpada na svijetu, dostupan besplatno na 48 sati uz upisivanje kôda DOKU-KINO.

Tomislav Medak: "Trenutna kriza demonstrirala je na bolan način da je kapitalistička ekonomija ograničena društvom i podređena njegovim potrebama. Nadolazeća ekološka kriza pokazat će da je društvo podređeno stabilnosti planetarnog ekosistema. Postaje nam jasno i da je kapacitet skrbi presudan faktor. Javni zdravstveni sustav, javno financirana znanost, javna stanogradnja, proizvodnja prema društvenim potrebama i fiskalno planiranje pokazale su se sada osnovama stabilnosti. Neoliberalna bajanja o primatu tržišta odjednom su neduhovita šala, a to će i ostati."

Prije ovih katastrofalnih požara, u lipnju ove godine, 340 organizacija civilnog društva je zatražilo od EU da zaustavi donošenje trgovinskog ugovora sa zemljama Mercosura, zbog kršenja ljudskih prava i krčenja prašume u Brazilu. Kako sporazum mora biti ratificiran u parlamentima članica EU, najmanje što možemo učiniti jest da ga ne ratificiramo. Naš je zadatak i obaveza da damo podršku i pokažemo solidarnost sa aktivistima i domorodcima.

Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su početkom tjedna u planini Kuz u Turskoj zbog izgradnje rudnika zlata od strane kompanije Alamos Gold. Prosvjednici su upozorili da će izgradnja rudnika dovesti do trovanja lokalnog vodovoda i nanijeti štetu obližnjem gradu Canakkale, kao i da je nečuveno da je zbog rudnika već posječeno više od 195 tisuća stabala na planini. Najavili su kako će nastaviti prosvjedovati i dežurati za obranu planine.

U prvoj polovici 20. stoljeća više od 75 posto Kostarike bilo je prekriveno tropskim prašumama i drugim vrstama autohtonih šuma. Zbog intenzivnog krčenja do 1983. godine samo 26 posto zemlje zadržalo je šumski pokrov. Tada je prepoznat problem te je došlo do mijenjanja politike pa je danas, trideset godina kasnije, 52 posto zemlje opet prekriveno šumama.

Iz sunčanog, vrućeg dana Ismail Musliu ulazi u tamu. Tamu kazana, kako zovu zgradu termoelektrane Kosovo B u kojoj izgara ugljen. To je njegovo radno mjesto. Kosovo, najmlađa europska država, peta je na svijetu po rezervama lignita, najnekvalitetnijeg i najjeftinijeg ugljena koji se smatra i najprljavijim fosilnim gorivom. Je li to dobrobit ili prokletstvo? U termoelektranama Kosovo A i B plaće su dobre, ali radnici obolijevaju i umiru od bolesti dišnih puteva. Termoelektrana Kosovo A proglašena je najgorim pojedinačnim zagađivačem u Europi. O tome nitko ne vodi računa, niti postoji lista profesionalnih bolesti na Kosovu.

Kanadski Vermilion sutra započinje s radovima na izradi "svoje" prve bušotine u Hrvatskoj. Agencija za ugljikovodike već tri mjeseca ne želi dostaviti izvješće o radovima kompanije Vermilion za 2018. godinu, a kojeg je obavezna dati na uvid na zahtjev. Kakve će radove istraživanja i eksploatacije obavljati Vermilion i Ina, koje će se metode primjenjivati? Radni programi kompanija su tajni, a Agencija za ugljikovodike ne želi dostaviti izvješća za prošlu godinu. U rujnu ove godine, nakon objave rezultata za dodjelu Dinarida, čitava će Hrvatska biti pod koncesijama za istraživanje i ekspolataciju nafte i plina, izuzev Istre i otoka.