Članci tagirani sa: Drugi svjetski rat stranica 1 od 2

Težak je (ne)smisao

Dnevnik Diane Budisavljević (Foto: Havc.hr)
Budisavljević je za film bio neophodan i svjedok, siguran vodič za silazak i povratak iz pakla, netko tko ga je i preživio i nadživio: ona ih je našla četvero - Zorku Janjanin, Nadu Vlaisavljević, Milorada Jandrića i Živka Zelenbrza. Njihova sjećanja i komentari na lokacijama nekadašnjih logora za djecu u koje su ih, bez imena i prezimena, potrpali nakon što su im roditelji ubijeni ili deportirani u bliže ili dalje logore smrti, najdragocjeniji su dio filma, savršeno uzglobljeni s igranim dijelovima.

Novi postav je izazov

Foto: Wikimedia
Spomen-područje Jasenovac nedavno je predstavilo 3D rekonstrukciju nekadašnjeg konc-logora, što je namijenjeno u obrazovne svrhe i prva je takva rekonstrukcija za neko mjesto sjećanja u Hrvatskoj. "3D rekonstrukciju prati obrazovni program koji školske grupe prolaze prilikom posjeta Spomen području Jasenovac. U 2018. godini posjetilo nas je 15 školskih grupa iz Hrvatske, što je vrlo skromna brojka. Činjenica je da osim Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac u Hrvatskoj praktički ne postoji neki drugi nacionalni muzej koji bi se bavio tematikom Drugog svjetskog rata", govori nam ravnatelj JUSPJ-a Ivo Pejaković.

Neprijatelju ispred nosa

ilegala_logo.jpg
Ilegala u Zagrebu dramski je program u javnom prostoru Zagreba kojim se nastoji podsjetiti na revolucionarnu prošlost grada tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu. "To je šetnja koju vodi naša turistička vodička Vanja Budimir, u ulozi Vere Jurić, stvarne osobe koja je bila ilegalka u Zagrebu 1941. Tu je važna tema o solidarnosti i zajedništvu, ali i o osnovnoj taktici ilegalaca – neprijatelju uvijek biti ispred nosa. To je prvenstveno priča o hrabrim ljudima i bilo mi je važno da se svako ime izgovori. Ne smijemo zaboraviti da je u NOB-u sudjelovalo više od sto tisuća žena koje su bile borkinje, bolničarke, liječnice", priča autorica projekta Nataša Puškar.

Životi(nje) koje smo zaboravili

Napuštena koza u Sunji u jesen 1991. (Foto: Dean Bertonocelj)
Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.

Hrvatska kakvu (ne) trebamo

Foto: Pixabay
Zemlja koja ne cijeni svoju časnu prošlost, tolerira najcrnje zlo i komemorira veleizdaju.

Simboli u srcu

Foto: Ured predsjednice
Da se netko ovaj vikend na obilježavanju dana predaje kvislinške NDH-ove vojske dosjetio i napravio performans s čitanjem citata iz Bespuća povijesne zbiljnosti, političkih govora i intervjua prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana – redarska služba Počasnog bleiburškog voda vjerojatno bi ga udaljila pod sumnjom da je provokator. Austrijske bi ga vlasti ostavile na hlađenju na tridesetak dana, a austrijska Katolička crkva u najmanju ruku bi ga anatemizirala.

Žrtva (ni)je žrtva

Foto: T.O.
Travanjske kolone iskrene sućuti, ali i licemjerja i prljavog politikantstva ne prestaju.

Embargo na danse macabre

Foto: Pixabay
Embargo na bleiburški danse macabre lekcija je koju treba naučiti naizust.

S kim sam, takva sam

Foto: Facebook KGK
O kakvom prostoru slobode koji su Hrvati našli u Argentini 1945. govori Grabar-Kitarović?

Za petokraku spremni

Foto: ytb-prtsc
ZDS je, dakle, službeno zabranjen, izuzev HOS-ovih spomen-ploča i "svečanih prigoda".