Vrijeme je da krenemo u demistificiranje svetosti međunarodnih humanitarnih organizacije preko kojih prolaze milijarde dolara, eura, kuna na godišnjoj razini, kako globalno tako i lokalno. Nepogrješivost Oxfama, Crvenog križa i drugih humanitarnih korporacija raspukla se posljednjih dana kada je javnost saznala za niz slučajeva seksualnog zlostavljanja žena za vrijeme međunarodnih misija od strane visokopozicioniranih radnika.

Saga o dobivanju informacija o poslovanju i financiranju turističkih objekata osječkog Crvenog križa naizgled se bliži kraju - nakon dvije godine negiranja posjedovanja informacija, CK nam je danas dostavio dio informacija. Doznali smo da je preko 14 milijuna kuna utrošeno na rekonstrukciju Centra za edukaciju u Orahovici, od čega 12 milijuna kuna otpada na potpore nekoliko ministarstava, Grada Osijeka i Grada Zagreba, ali ostaje nepoznanica na što su utrošene ostale donacije, poput one od 12 milijuna kuna, prikupljene na Donatorskoj konferenciji 2008. godine, kao i za što se u konačnici koristi financijska dobit od odmarališta u Orahovici i Splitu.

Početkom 2016. godine odmaralište Crvenog križa u Orahovici otvara svoja vrata, a ljetos je radom započela i splitska Vila Mikica. Posebne pogodnosti za razvoj turističke djelatnosti CK-u su omogućile promjene zakona iz 2010. godine, za koje su se snažno založili Luka Bebić i Vladimir Šeks. CK je u 2014. godini ostvario prihod od 300 milijuna kuna, nevjerojatnih 250 milijuna više nego u 2013. Podaci o nabavi i distribuciji robnih donacija u CK-u i dalje se skrivaju od očiju javnosti.

Izbjeglička i humanitarna kriza pod svjetla reflektora stavlja brojne aktere o kojima inače ne razmišljamo mnogo. Hrvatski Crveni križ organizacija je za koju svi znaju, koju se često hvali, ponekad i kritizira (pogotovo u situacijama većih kriza), ali o kojoj se dubinski ne raspravlja. Dvije stvari koje se ističu kao veoma sporne u radu HCK-a su manjak financijske transparentnosti te politiziranost same organizacije.