Povežemo li dva kultna "poprišta" hrvatske nove mitologije, Knin i Vukovar, nije teško zapaziti jêd njezinih pronositelja što se u Istočnoj Slavoniji stvari nisu odvile isto onako kao u Lici i Dalmaciji. Nacija bi trebala slaviti i njegovati mirnu reintegraciju Vukovara, smatrati ju svojom pravom pobjedom i sramiti se događaja u Oluji i nakon nje, no zbiva se upravo suprotno. Predsjednica tako u Kninu govori o "besprijekornoj pobjedi". Ali možda je za KG-K i njezinu sljedbu "besprijekorno" upravo to što je zločina ondje bilo?

Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Srpski demokratski forum, Ženska mreža Hrvatske, Žene u crnom i Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK zajednički izražavaju suosjećanje sa svim žrtvama vojno-policijske operacije Oluja. Podsjećaju javnost na ratne zločine počinjene u toj operaciji kao i na državno organizirano poricanje ovih zločina.

Ulicama hrvatskih gradova šeću neprocesuirani i neosuđeni ratni zločinci. Gmižu po uredima najviših tijela vlasti, primaju od svojih domaćina odlikovanja, počasti, državna zaposlenja i koncesije za privatne poduzetničke projekte. Imenuju ih kreatorima kulturne politike, policija i DORH čuvaju u ladicama navode o njihovim djelima. Njihov ugled proizlazi iz neiskazanog općeg uvjerenja da su zaista počinili ono u što se tek neformalno sumnja da jesu. Kada novinarski apostrofirate nekoga za koga žrtve uporno tvrde da ih je mučio, hrvatsko pravosuđe ne poduzima izvide, ne podiže optužbe, ne pokreće postupke.

Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam - Opomenik ustaškog terora.

Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.

Općinski građanski sud u Zagrebu danas je presudio u slučaju u kojem Tanja Belobrajdić od nakladnika H-Altera, Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK), traži 40 tisuća kuna za duševne boli, Sud je presudio da tužiteljici Tanji Belobrajdić UNMK treba isplatiti 30 tisuća kuna za duševne boli, te troškove parničnog postupka od 6.328 kuna, i to u roku od 15 dana. Udruga za nezavisnu medijsku kulturu žalit će se na presudu.

Inicijativa Neobilježena mjesta stradanja aktivistička je grupa iz Bosne i Hercegovine koja je do sada obilježila 67 neobilježenih mjesta stradanja u BiH, ali i šire u regiji. "Svjedoci smo hiperprodukcije spomenploča i spomenika koje služe samo da bi naučile buduće generacije onome što je današnjim silovateljima prošlosti važno. Većina neobilježenih mjesta odnose se na stradanje sadašnjih manjina na područjima gdje većina bira odnos prema prošlosti i prateću memoralizaciju. Nije poželjno da se govori da su tamo nekada živjele komšije ili neki ljudi koje su ubijali, mučili, tjerali na prisilni rad", pričaju nam.

Prije dva dana je u Pakracu preminuo aktivist i humanist Đorđe Gunjević. "Sve nas je zadužio spašavajući svoje sugrađane i boreći se za pravednije društvo. Dok će ga u Pakracu i Lipiku prije svega pamtiti po uspješnoj evakuaciji bolnice u rujnu 1991. godine, svi koji su ga poznavali neće zaboraviti njegove bitke za pravdu, za svoje drugove logoraše iz Bučja i Pakračke poljane, za obeštećenje svih civilnih žrtava rata i utvrđivanje činjenica o svim ratnim zločinima", stoji u priopćenju Documente.

Danas je čitanjem optužnice pred Županijskim sudom u Zagrebu iznova započeo ponovljeni postupak protiv Branimira Glavaša i ostalih optuženika. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću izražava zabrinutost zbog medijskih izvještaja u kojima se kao krivac za usmrćenje jednog od srpskih civila zatočenih u garažama osječkog Sekretarijata za narodnu obranu 1991. netočno navodi ključni svjedok optužbe Krunoslav Fehir. U pitanju je ključni iskaz na kojem se temelji optužnica protiv Glavaša, a ovakvim postupanjima na Feira se vrši pritisak.

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.