Invazivne strane vrste jedan su od najvećih ekoloških izazova današnjice. Kako bi se s njime Hrvatska što uspješnije nosila, stvoreni su sustav o stranim i invazivnim stranim vrstama ta mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj.

Međunarodni dan planina utemeljen je još 2002. godine, kako bi se istaknuo njihov značaj za prirodu i ljude.

Proizvodnja i potrošnja potiču klimatsku krizu, smanjuju bioraznolikost i uništavaju resurse. Tehnološke inovacije same po sebi nisu u stanju pomoći jer ju kapitalistički odnosi pretvaraju u još moćniju alatku za proizvodnju i za uništenje okoliša. Budući da kapitalizam podrazumijeva tržišno natjecanje i dobit kao jedini uvjet za proizvodnju, što dovodi ili do ekonomskog rasta i ekološke devastacije ili do nezaposlenosti i općeg nezadovoljstva, potrebno ga je dovesti u pitanje.

I dalje se pogoršava stanje u zaštićenim staništima i smanjuje brojnost zaštićenih vrsta, a ta pogoršanja posljedica su prije svega intenzivne poljoprivrede, urbanizacije, neodrživih aktivnosti u sektoru šumarstva i promjena u slatkovodnim staništima.

Više od 65 državnih predstavnika, uključujući čelnike pet najvećih svjetskih gospodarstava, podržavaju "Obvezu čelnika za prirodu“, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta. Hoće li Hrvatska biti među njima?

Čivitnjača, grmolika biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike, proširila se na pet tisuća hektara, tj. 70 posto travnjaka u Parku prirode Lonjsko polje. Na dvije tisuće hektara ta je biljna vrsta u potpunosti istisnula ostale ili nad njima dominira.

Nakon pauze u zimskim mjesecima, koje je provelo u staji, stado ovaca nedavno je ponovo angažirano za održavanje travnatih površina na sjevernom dijelu popularne bečke rekreacijske zone ‒ Dunavskog otoka.

Na pješčanoj obali Save u Zagrebu svoje su duplje za gniježđenje napravile bregunice, ptice s popisa ugroženih vrsti Hrvatske.

U Mallinovom parku na Ksaveru već više od 150 godina rastu dvije goleme sekvoje.

Poslušajte predavanje Romana Ozimeca o agrobioraznolikosti.