U Dokukinu KIC održana je premijera filma Izbačeni (Push) švedskog redatelja Fredrika Gerttena. Film problematizira nezaustavljivo povećavanje cijena nekretnina i sve teži život onih koji žive od rada. Nakon filma su Gertten, arhitektica i aktivistica iz Prava na grad Iva Marčetić i specijalistica za stanovanje UN-a i protagonistica filma Leilani Farha razgovarali o filmu i doveli ga u kontekst Hrvatske.

Nedavni fizički napad na beskućnika Febu navodi nas da ispitamo sve oblike nasilja s kojima se suočavaju beskućnici. Osim izravnog fizičkog nasilja na ulici, beskućnici su često u djetinjstvu izloženi obiteljskom nasilju koje je uzrok njihove teške socijalne pozicije. Sistemsko nasilje je treći oblik, gdje institucije ne poduzimaju potrebne mjere da ih izvuku od stanja koje ih je snašlo i perpetuiraju njihovo siromaštvo.

Sanja Blažeković, Hrvatska mreža za beskućnike: "U Hrvatskoj se govori o nešto više od dvije tisuće apsolutnih beskućnika, no realno ih je više od deset tisuća. Od početka pandemije smo uočili da nam se puno više ljudi javlja i dolazi u Centar za pomoć i podršku koji vodimo u Zagrebu. Ti novi beskućnici nisu nemoćne osobe već su najčešće mlađi ljudi koji su napustili svoj rodni kraj i došli tražiti posao u Zagrebu."

Alternativna stambena politika koju predlaže Pravo na grad zasnivala bi se na programima javnog stanovanja kakvi su prisutni u mnogim zapadnoeuropskim gradovima, gdje visoki postotak stanova u javnom vlasništvu daje mogućnost priuštivog stanovanja širokom sloju građana i istovremeno može regulirati cijene na tržištu najma. U Hrvatskoj od devedesetih godina ne postoji ministarstvo koje bi se bavilo razvojem stambenih politika kao dijela sveobuhvatne socijalne politike.

Dejan Travica, predsjednik udruge Oaza iz Rijeke, o problemu beskućništva u Hrvatskoj: "Ima slučajeva da su ljudi ostali bez posla ili im poslodavci nisu isplaćivali plaće, nisu mogli plaćati stanarinu i završili su na cesti. Neki su čak bili imućni ljudi, ali im se dogodila neka trauma, pa su se prepustili alkoholu, drogi, utonuli u depresiju. Većina naših planova za rješavanje problema beskućništva su mrtva slova na papiru, a jasne politike priuštivog stanovanja nema."

"Krajnje je vrijeme da se ozbiljno pobrinemo za osobe koje borave na javnim mjestima mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i životno su ugroženi u ovim vanrednim okolnostima", stoji u apelu Hrvatske mreže za beskućnike državnim tijelima i tijelima lokalne i područne samouprave te stožerima civilne zaštite.

Načičkana lancima koji imaju reputaciju supermarketa za sirotinju, Dubrava mnogima nije kvart vrijedan posjeta. Ipak, stanovnici s kojima smo razgovarali, u životu "na periferiji" vide prednosti. Tu je antifašistička i zelena Dotrščina, ali i novi spomenici solidarnosti. Dok šećemo Avenijom Dubrava za oko nam zapinje nikad završena katnica, gola, bez žbuke. Na stepeništu grafit RIP Dragan i lampioni. Netko se za blagdan Svih Svetih sjetio Drageca, kvartovskog junaka koji je živio na natkrivenom platou te kuće. "Jednom je mom sinu dao 20 kuna da odvede curu u kino riječima ‘Evo vodi curu u kino, danas sam nažicao previše!'”, pisala je jedna žena par mjeseci prije njegove smrti.

Kao da je Zeus sam urgirao kako bi od blago napornog iskustva na sjeveru Rusije koje je uključivalo temperature oko -16, snježne mećave i stotine, ako ne i tisuće lokvi, bauljanje, zapinjanje i padanje po snijegu, došlo do nečega pozitivnog. Da saznam za i upoznam novinarku Nastju Dmitrievu koja volontira u sanktpeterburškoj udruzi Nočleška (Ночлежка). "Kako bi svaka osoba imala fizičku i moralnu snagu skloniti se s ulice, istoj je potrebno maknuti se s ulice, spavati na toplom", govore ljudi iz Nočleške. "Postoji uvjerenje da se takvo nešto nikada ne može dogoditi nama, ali zapravo je 'lagano' naći se na ulici", priča mi Nastja.

Porast cijena stanovanja doveo je do porasta beskućništva diljem Europe. U Zagrebu je danas ispred Predstavništva Europske komisije predstavljena europska građanska inicijativa Stanovanje za sve. Cijene stanova lete u nebo, a rješavanje stambenog pitanja u postojećim uvjetima kredita za ljude koji nemaju nasljedstvo gotovo je nemoguće. U Hrvatskoj država i gradovi osiguravaju samo 2 posto javnog stambenog prostora, dok je u gradovima poput Beča i do 60 posto takvih prostora. Stručnjaci inicijativom pozivaju građane da se uključe u rješavanje ovih problema. "Stanovanje treba postati društvena briga, a ne sredstvo za profit nekolicine", poručuje Iva Marčetić iz Pravo na grad.

U Mađarskoj danas stupa na snagu zakon prema kojem se beskućnicima zabranjuje spavanje noću na javnim mjestima. Policija će tako moći uklanjati improvizirane smještaje beskućnika na javnim mjestima. Izvjestiteljica UN-a za socijalna pitanja Leilani Farha ocijenila je da je zakon okrutan i nije usaglašen s međunarodnim normama o ljudskih pravima. U posljednjih nekoliko godina Europa bilježi značajan porast beskućništva zbog porasta cijena stanovanja.