Europski sud za ljudska prava zatražio je od Republike Hrvatske da se očituje o slučaju Kurda Nurettina Orala koji je u hrvatskom zatvoru i prijeti mu izručenje Turskoj, izvijestio je Centar za mirovne studije.

Europska komisija predstavila je nedavno novi plan preseljenja za 50 tisuća osoba do listopada 2019. godine. Komisija je osigurala dodatna financijska sredstva za države članice za tu svrhu, ali i za one države koje će spriječiti odlazak ili prolazak tih osoba na svom teritoriju. Predstavljene kvote nisu obavezne, već dobrovoljne pa je upitno koliko će se države članice angažirati u njihovom ispunjenju. Donosimo kratki pregled medijski utišalih migracijskih događanja. Iako uglavnom popraćeni tišinom - represija, obespravljivanje, nasilje i umiranje – ne bivaju ništa manji.

Organizacije civilnog društva angažirane u pružanju podrške tražiteljima azila zabrinute su zbog informacija o selidbi tražitelja iz Porina na moguću novu lokaciju u Spačvi, o čemu se može čitati u medijima te koje su najavljene na koordinacijskim sastancima u Prihvatilištu. "Iako svesrdno podržavamo prijeko potrebnu obnovu Porina, kao i smanjenje broja osoba koje su smještene u jednom prihvatilištu, smatramo da alternativna smještajna lokacija za tražitelje azila ne smije biti udaljena od sadržaja nužnih za njihovu integraciju", stoji u apelu organizacija.

"Nakon više od pola godine upozoravanja na nezakonita vraćanja izbjeglica, hrvatska policija nastavlja po svom. Tako je ovo tjedna skoro deportirala maloljetnika koji je želio tražiti azil u Hrvatskoj, uskrativši mu mogućnost da to učini. Maloljetnik je u Hrvatsku ušao s tuđim dokumentom, no mnoge izbjeglice su primorane upravo na to jer ne mogu dobiti vlastite dokumente od države koja ih proganja i koja im krši prava", upozorava Are You Syrious, koji je svojom intervencijom spriječio deportaciju maloljetnika.

Marijana Hameršak, suurednica zbornika Kamp, koridor, granica i znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu: U okviru sekuritizacije gotovo svaka izbjegla osoba promatra se i pozicionira kao potencijalna prijetnja, u prenesenom i doslovnom smislu, neovisno čak i o njegovoj ili njezinoj dobi. Hrvatska tako u ovom trenutku, kako upozoravaju nedavna izvješća, zbog tzv. "sigurnosne zapreke" brojnima, uključivo i djeci, odbija zahtjeve za međunarodnom zaštitom, a unatoč tome što priznaje da su im u slučaju povratka u matičnu zemlju životi u opasnosti.

Novim zakonom u Mađarskoj se nalaže privođenje svake osobe koja zatraži azil u zatvore na srpsko-mađarskoj granici. Čak ni oni koji su već predali svoj zahtjev za azil neće se moći slobodno kretati. Prema svjedočanstvima izbjeglica, i hrvatska policija provodi praksu kojom im se onemogućava pristup sustavu međunarodne zaštite. Neprihvatljiva praksa detencije diljem EU-a se normalizira unutar narativa o krizi. Zapravo se radi o krizi europskog sustava azila, koja je rezultat nesposobnosti i nevoljkosti europskih zemalja da pruže potporu ljudima koji traže i trebaju međunarodnu zaštitu.

"Prije godinu dana, Europska unija i države članice dogovorile su dvogodišnji plan preseljenja 160 tisuća tražitelja azila, uglavnom iz Grčke i Italije u druge europske zemlje. Uprkos tome, kvote su žalosno neadekvatne, a implementacija bespotrebno spora i opterećena problemima. Do sada je iz Grčke i Italije preseljeno 4776 tražitelja azila - tek tri posto od prvobitnog cilja", upozoravaju iz UNHCR-a.

Čini se da će svaki novi krizni događaj vezan uz migracije i izbjeglička pitanja jačati postojeće trendove sekuritizacije i kriminalizacije migracija u Europi, što Uniju može voditi samo u smjeru dublje političke krize. Rješenje će se teško postići silom, iako je sila u ovako zadanim normativnim i institucionalnim okvirima jedino što preostaje institucijama Europske unije.

Povodom jučerašnje najave ministra Orepića, da će se uvesti novi režim prijevoza izbjeglica vlakom iz Makedonije sve do Austrije, inicijativa Dobrodošli! podsjeća da je izbjeglicama potrebno osigurati zaštićene i sigurne koridore do destinacija kojima teže, kako bi se smanjila kršenja prava izbjeglih osoba i broj smrtnih slučajeva koji se svakodnevno događaju u EU.

Vanja Bakalović: Zemlje u kojima postoji ozbiljna ugroženost pojedinaca ne bi se smjele naći na listi sigurnih zemalja, a čak i u slučaju proglašenja sigurnima, potrebno je ostaviti otvorenu mogućnost da se njihovi državljani izjasne suprotno. Odluka o nepropuštanju osoba iz pojedinih država predstavlja urušavanje sustava azila koji se u svom suvremenom obliku gradi već više od pola stoljeća.