Knjiga Ante Lešaje "Knjigocid - uništavanje knjiga u Hrvatskoj 1990-ih" potiče katarzični proces jer postavlja radikalnu dijagnozu: Hrvati su devedesetih izgubili svoj identitet. Zgazili su sve ono što su bili od 1945. do 1990.i odrekli se jedinog svijetlog perioda tijekom kojeg je Hrvatska bila u centru povijesnog događanja.

"Njemačka i 'njezini' Hrvati": Autor knjige, Ulrich Schiller, sistematizirao je sve što se odnosi na ulogu suvremene njemačke države, ponajprije njezine političke klase, u jugoslavenskom sukobu. "Razdvojiti se od Jugoslavije i Srbije Tuđman je mogao i bez rata - da pred sobom nije imao cilj velike Hrvatske, s podjelom Bosne"!

Kustoski kolektiv "Što, kako i za koga" / WHW: "Odbijamo prihvatiti da, stoga što se današnje desne političke opcije deklarativno distanciraju od nasljeđa povijesnog fašizma, to znači da se radi o povijesnom fenomenu kojeg smo nadišli."

Šezdeset i devet godina nakon ustaškog pokolja šesnaestero talaca, ilegalaca i partizana, u zagrebačkoj Dubravi, hrvatska država jača je no ikad. Ipak, sada više nije na usluzi svojim građanima, već korporacijama. Postoji li ikava veza između zločina iz 1943. i naše današnje društvene situacije?

Novinar Josip Jović tvrdi da u Jadovnu srpskih žrtava nije ni bilo, a da ustanak u Srbu nije bio ni antifašistički ni partizanski. U prvi čas moglo bi se pomisliti da iznesene tvrdnje predstavljaju konglomerat neznanja, ali kod novinara koji su renome stekli izmišljanjem intervjua, vjerojatno se radi o svjesnom laganju.

I Mesić i Josipović kroatiziraju NOB na način da, koliko god se ograđivali od hrvatskih zločina devedesetih, ispada da su Hrvati tada nastavili antifašističku borbu započetu pola stoljeća prije. A Srbima je, jasno, samim tim pripala suprotna, fašistička strana, čak i onda kada su u traktorskim prikolicama bježali iz poslije zapaljenih kuća.

Četvrtu godinu za redom u Zagrebu je održan Marš solidarnosti. Nakon prošle godine, kada je Marš bio posvećen borbi protiv diskriminacije Roma, ove godine je za temu određena borba protiv povećanja policijskih ovlasti.

"U 21. stoljeću, Romi su provođenjem prakse koja podsjeća na onu fašističku, opet natjerani da postanu nomadi. Smatramo da je naša zadaća stati u njihovu obranu i ovim Maršem pokazati da nećemo zatvarati oči pred diskriminacijom Europske unije prema Romima", poručili su organizatori trećeg Marša solidarnosti.

''Do kada ćemo trpjeti fašističke izjave na stadionima iza kojih stoji nedvosmislen poziv na ubijanje i koji slavi najmračniju ideologiju 20. stoljeća? Svatko se treba zapitati kako bi mu bilo da se takve poruke odnose na njega'', poručili su organizatori drugog po redu Marša solidarnosti.

Nacionalna zajednica mora razmatrati svoja osnovna vrijednosna opredjeljenja i povijesno utemeljenje, osobito u vrijeme koncepcijske krize. Ne može se orijentirati na puki dnevni pragmatizam. Nažalost, to nije samo diskusija o prošlosti, nego o projektima budućnosti.