Pretraga: autor "Ana Kuzmanić" stranica 10 od 14

Fotografije: Ana Kuzmanić<br>

Güelcom Guiris, Bye Bye Barcelona

Gradovi koji svoj razvoj isključivo baziraju na turizmu, a u slučaju hrvatskih gradova na kruzerskom turizmu, osudili su sami sebe na propast. Hoće li Split i Dubrovnik početi naplaćivati ulaz u stare gradske jezgre kao što se u Barceloni naplaćuje ulaz u park Güell kako bi mogli kasnije popravljati štetu nastalu prisutnošću velikog broja ljudi? Hoće li svi lokalci svoje domove pretvoriti u apartmane kako bi gosti mogli imati "autentično" iskustvo Mediterana?

sljeme_m_tg.jpg

Sve ide po planu

Izvaljeni trupci na potezu od Medvedgrada prema Grafičaru, raskopane šumske staze, prisustvo bagera i uništeni planinarski putevi, prizori su koje uočava sve veći broj rekreativaca, planinara i ostalih ljubitelja zagrebačke Medvednice. "Devastacija šuma proteklih godina poprima sve veće razmjere. Na većinu dopisa koje smo uputili odgovornim institucijama dobili smo odgovore kako se radi o planskoj sječi i održavanju šuma", kaže Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba.

Fotografije: Ana Kuzmanić<br>

Eko postaja Barbaroža

U malom mjestu Zaglav na Dugom otoku, uz sam rub Parka prirode Telašćica, smjestila se eko postaja Barbaroža. Unatoč tome što je Barbaroža još uvijek u izgradnji, privlači specifičnom pričom i očaravajućom prirodom. Cilj postaje je kroz niz projekata promicati važnost održivog razvoja kroz korištenje obnovljivih izvora energije, permakulturu te zaštitu prirodne baštine uz edukaciju, informiranje i prenošenja dobrih praksi razvoja otoka.

studenti6_copy91462.jpg

Reforma na kredit

Unatoč hvalospjevima MZOS-a o povećanim izdvajanjima za izravne oblike financiranja redovnih studenata, Hrvatska je smanjila javno izdvajanje za obrazovanje za 1,95 posto. I to radi godinama tako da se sada za visoko obrazovanje u Hrvatskoj izdvaja oko 0,69 BDP-a, dok europski prosjek iznosi 1 posto BDP-a. Krediti i izravno financiranje neće smanjiti javna izdavanja, već će ih povećati, a sustav neće biti pravedniji i bolji.

Splitska kruzerska luka, kompjutorska animacija<br>

S ponistre se vidi kruzer

U splitskoj luci započeta je realizacija projekta izgradnje dva vanjska veza za prihvat megakruzera, čija se vrijednost procjenjuje na više od 23 milijuna eura. Projekt koji se naziva kapitalnim i strateškim bez jasnih je procjena utjecaja na okoliš, lokalnu ekonomiju i stanovništvo. Među pitanjima na koja nije jasno odgovoreno su i - kolika je stvarna zarada kada se oduzme šteta koju prouzroče kruzeri? Kakva je dugoročna korist od kruzerskog turizma?

prtsc

Odlazak u noć?

Do devedesetih godina Dalmacijavino je, kao jedan od najvećih proizvođača vina i drugih pića u Jugoslaviji, zapošljavalo oko 1200 radnika i izvozilo proizvode u više od 20 zemalja svijeta. Danas je u tvrtki zaposleno oko 250 radnika i radnica. Budući kupac Dalmacijavina nema obvezu nastaviti proizvodnju niti zadržati radnike.

koska.jpg

Poželjni i nepoželjni "stranci"

Viktor Koska: Migracije dobro obrazovanih osoba visokog ekonomskog statusa gotovo nitko ne problematizira, ali socijalna konstrukcija zbilje u društvima prihvata najčešće isključuje one koji su etiketirani kao nepoželjni. Ta se nepoželjnost kroz stereotipe primarno definira kao pretpostavljena nekompatibilnost stilova života, kao potencijalna sigurnosna prijetnja ili izvor terorizma, a ne kroz stvarne mogućnosti ekonomske integracije takvih pojedinaca."

Foto: HRFF<br>

Žensko NE devedesetih

Izložba i panel diskusija o ženskom mirovnom aktivizmu u Hrvatskoj i regiji.

afz_1_m_ak.jpg

Antifašizam i žene

U zagrebačkoj Galeriji Nova otvorena je izložba Prolog - Žensko pitanje i antifašizam uoči Drugog svjetskog rata te održana tribina na kojoj su gosti i gošće imali priliku poslušati zanimljiva predavanja o ženskom pokretu i antiratnom aktivizmu između dva rata, uključivanju žena u sindikalni pokret te o studentima/studenticama i antifašizmu tridesetih godina.